U publikaciji se analizira minimalno preporučeno vrijeme podučavanja u obveznom općem obrazovanju u 39 europskih obrazovnih sustava u Europi za školsku godinu 2022./2023. Učinkovito učenje ovisi o brojnim čimbenicima, no nedvojbeno je da nastavno vrijeme dostupno učenicima igra ključnu ulogu u procesu učenja. Zajedno s kvalitetom nastave i vremenom dostupnim za učenje nakon nastave, povećana količina nastavnog vremena posvećena određenom predmetnom području može pomoći povećanju interesa učenika za taj predmet i posljedično poboljšanju školskog uspjeha, posebice kada je povećanje popraćeno drugim mjerama potpore i usmjereno na učenike u nepovoljnom položaju.
Analize pokazuju da je čitanje, pisanje i književnost predmetno područje koje zauzima najveći udio u nastavnom obimu na svim razinama obrazovanja. Upravo je na razini osnovnog obrazovanja u većini zemalja naglasak na čitanju, pisanju i književnosti (oko 25% ukupnog broja nastavnih sati), dok se na drugom mjestu nalazi matematika koja zauzima drugi najveći dio vremena nastave. Istaknuto posebno vrijedi za niže razine osnovnoškolskog obveznog obrazovanja. Na srednjoškolskoj razini obrazovanja povećava se vrijeme podučavanja prirodoslovnih predmeta i stranih jezika.
Prikupljeni podaci pokazuju da se u gotovo polovini obrazovnih sustava za referentno razdoblje 2022./2023., u odnosu na školsku godinu 2020./2021., promijenio minimalni fond radnih sati, dok je u 17 obrazovnih sustava minimalni fond radnih sati ostao nepromijenjen (slika 4.). Što je uzrokovalo povećanje odnosno smanjenje opsega sati u pojedinim obrazovnim sustavima?
Odgovore pronađite u objavljenoj publikaciji čije su podatke zajednički prikupile mreže Eurydice i OECD NESLI.
